Kontakt:

Stvari gube upotrebnu i objektu vrijednost, a sve više dobijaju neku novu, subjektu i to na način da značajno oblikuju naše odnose sa drugima, naš odnos prema nama samima i životu uopšte. Primjer simbolično “srećnog odijela” mogu biti poslednji modeli telefona, najskuplji brendovi odjeće i obuće, automobila, namještaja, tehnike i sl. nema razlike.


Kako nas medijske platforme i velike koorporacije obrađuju, a da toga nismo svjesni?


Uvjerenja i vrijednosti “brendija”, “trendija” “novije-bolje” koje smo usvojili u modernom društvu, zapravo predstavljaju zamaskirani model kreiranja potrošačkog društva.




Traženje životnog balansa najčešće nije u redefinisanju obaveza ili izradi plana i programa na nedeljnom nivou, već u preispitivanju uvjerenja i vrijednosti koje smo “progutali” kao nosioci modernog doba. Svjesnost o procesima koji se odigravaju prvi je korak na putu ka organizovanijem i ispunjenom životu bez štetnih stabilizatora, zgušnjivača i emulgatora. Čovjek je rijetko svijestan potrebe za preispitivanjem vrijednosti i uvjeranja koje vladaju u društvenom sistemu, osim u posebnim situacijama gdje ga neke od njih mogu posebno ugrožavati.

 

"Srećna odijela” mogu da učine da izgledamo bolje spolja, baš kao što i kinder jaja izgledaju mogo ljepše od običnih kokošijih. Međutim istina je da prva u sebi sadrže plastiku i u jestivom djelu  veliku količinu štetnih aditiva, dok su druga  puna nutritivnih vrijednosti.


Štetni aditivi imaju slične forme, i u hrani, i u  odnosima, njihova količina mjeri se popisom brojki i  prefiksa, na deklaracijama ambalaža i deklaracijama čovjeka,   simbolično:  E470  ili LG-E470, E308, TF, Iphone 6+,DG  , Mercedes C 180, Alfa Romeo 4C Spider, X5...


 

GMO u hrani, ali i u odnosima!

Plastičan primjer bi se mogao odgledati u usvojenoj vrijednosti modernog doba da npr. djeca treba da budu ljepše i skuplje obučena jer će tako biti “srećnija”. Ovo uvjerenje praćeno je većom potrebom za novcem, dok je sa druge strane potreba za novcem praćena ponašanjem “da zaradimo više”.  Otuda i fraza vrijeme je novac. Posmatrano sa psihološkog i razvojno emotivnog aspekta pitanje koje bi proisteklo iz ove fraze je “Da li je život novac?”

GESTALTZONA.ME

studio  za lični i profesionalni rast i razvoj

Medijske platforme kod čovjeka putem percepcije izazivaju neprijatan osjećaj inferiornosti, sa mogućnošću izbora da se osjećamo srećnije ukoliko imamo određeni brend, pratimo određeni trend ili imamo noviji model “srećnog odijela”.
Ovo je najednostavniji primjer kako nas medijske platforme i velike koorporacije obrađuju, a da pri tom toga nismo ni svjesni. Ipak, nekritičko usvajanje ovih uvjerenja i vrijednosti jednako je dječijim  uvjerenjima da kravica stanuje u rashladnoj vetrini, a da sardine plivaju u konzervi.

Čovjek se sve više usmjerava ka spoljašnjim vrijednostima, dok se sa druge strane suptilno osujećuju njegovi kapaciteti za emotivnu razmjenu i ljubav prema sebi i drugima. Ovo nisu fraze, ovo je činjenica, jer se sve više ljudi osjeća otuđeno, osujećeno, nepodržano, nepripadajuće i to u odnosu na bilo koji kontekst grupe, jednako u porodici, na poslu ili u društvu.

Ponašanje oblikovano uvjerenjem “srećnog odijela” ne završava njegovom kupovinom. Kupovinom “srećno odijelo” najčešće dobija novu formu, na način što zauzima status značajnog u odnosima. Ja ih još nazivam i genetski modifikovanim objektima (GMO) jer značajno upropaštavaju i unesrećuju čovjeka.


Ukoliko ste nekada djetu kazali “Da li ti je rečeno da je to skupo i da mora da se čuva, pogledaj kako si ovo upropastio idi u svoju sobu?” ili “To je skupo, ali ako budes bio-la dobra dobićes” postavili ste “srećno odijelo” u centar odnosa sa detetom, a djete pomjerili u pozadinu odnosa podstičući razvoj prosečnog materijaliste. Slično se dešava i u odnosu koji ljudi imaju prema drugom i  samom sebi.



Smanjimo ili još bolje, izbacitmo  iz života sve što ima prefikse i oznake i živimo ga bez pristva GMO!  Smanjimo otpor prema pravim vrijednostima, svima su nam potrebne da bi bili sretniji i zdraviji! Sa više svijesnosti i kritičkog preispitivanja odmjerimo vrijednosti i sadržaje koji se nameću i živimo život! Najbolje što možemo! 

Čovjek modernog doba ima mnogo potreba, čini se više nego čovjek bilo kojeg doba do sada. Ljudi sve više postaju opterećeni kako da zarade što više novca, kako bi što više mogli da potroše. Velika lepeza moćnih koorporacija uz podršku medijske, filmske i muzičke industrije plasiranjem novih vrijednosti udaljava modernog čovjeka od njegovih primarnih potreba koje su osnova za razvoj zdravog i srećnog pojedinca.


Međuljudski odnosi i prehrana modernog čovjeka zatrpani su raznim stabilizatorima, zgušnjivačima i emulgatorima!