Psihoterapija se preporučuje:  

• Ukoliko ne odustajete od ponašanja koja su u suštini nesvrsishodna kao što su pretjerano jedenje, čišćenje... (opsesivno - kompulsivno ponašanje)
  
• Ukoliko imate problem koncentracije, problem da zadržite tok misli ili da budete produktivni
  
• Ukoliko često osjećate tenziju, psihološku kao što je uznemirenost, strah i/ili anksioznost
  
• Ukoliko osjećate tenzije  u tijelu kao što je mišićna napetost, glavobolja, napetost u stomaku, teškoće u disanju, napetost u grudima itd.
  
• Ukoliko imate problem u komunikaciji sa drugima - osjećate da vas ljudi ne razumiju  ili vi ne razumijete njih
  
• Ukoliko imate problema u seksualnom životu
  
• Ukoliko ste nesigurni u sebe ili doživljavate intezivnu tremu u različitim situacijama
  
• Ukoliko se osjećate ili ponašate čudno ili vam to kaže neko vama blizak
  
• Ukoliko je harmonija u vašoj porodici ili partnerskoj vezi poremećena 
  

Preporučujemo da se obratite psihoterapeutu i u sljedećim situacijama: 

• Ukoliko želite bolje da upoznate sebe i druge
  
• Ukoliko želite da poboljšate kvalitet života
  
• Ukoliko želite da razvijete svoju autentičnost, spontanost, kreativnost
  
• Ukoliko želite da se na poseban način brinete o sebi i svom mentalnom zdravlju
  
• Ukoliko imate duže vrijeme teškoću da osjetite  radost
  
• Osjećate da ste depresivni
  
• Ukoliko ste neprestano umorni ili imate nesanicu
  
• Ukoliko ste stalno loše raspoloženi
  
• Ukoliko se osećate bespomoćno ili beznadežno, ukoliko loše mislite o sebi ( stidite se ili prezirete sebe)
  
• Ukoliko imate napade panike
  
• Ukoliko često osećate bijes, ili vam drugi ljudi govore da ste često bijesni
  
• Ukoliko osjećate da gubite kontrolu (postajete preokupirani time šta drugi ljudi rade ili bi mogli da urade, ili vas drugi ljudi optužuju da suviše kontrolišete)
  

Život, odnosno naše bivanje u njemu mogu biti jako lijepi, puni radosti, dubokih razmjena (sa samim sobom i drugima), osmjeha, uspjeha, ali i padova i razočarenja sa kojima nekad nemamo dovoljno kapaciteta da se izborimo sami. I tada kada pritisne  težina života često nam je potreban neko da nas sasluša.
Na sreću, veliki broj nas ima divne prijatelje, porodicu, partnere ili nekog drugog sa kim može da podjeli težinu koja ga “stiska” i upravo tada osjeća olakšanje.
Ipak,  sa one druge strane svako od nas čezne i za nekim ko bi nas mogao saslušati, razumjeti  i obuhvatiti bez osude, davanja instant riješenja iz svog ugla “da sam na tvom mjestu ja bih to…”, ko bi nas prihvatio onakve kakvi jesmo i ne bi osudio našu slabost i/ili malodušnost.

Nekoga ko bi znao da nam i pored svega  ukaže na to šta nam je potrebno, kuda idemo i šta zapravo trebamo. Nekoga ko bi nam pomogao da bolje razumijemo svoj život i teškoće kojima smo izloženi, da problemima pristupimo strateški i kreativno, jer to što smo ispričali prijatelju ili nekom drugom svoju teškoću ne znači da smo je se oslobodili, stekli uvid u šemu koja je nas je dovele do iste, niti da će tuđe instant riješenje poslužiti jednako nama u našim privatnim ili poslovnim odnosima.

Upravo je cilj  psihoterapije prevazilaženje psihičkih teškoća i životnih zastoja, podizanje kvaliteta života, podizanje kvaliteta međuljudskih odnosa, posebno sa ljudima do kojih nam je najviše stalo, razvoj i unapređenje naših profesionalnih i drugih sposobnosti.
Kroz psihoterapijski proces učimo da budemo u kontaktu sa sobom kako bismo otkrili svoje autentične potrebe, kako bismo razvili emocionalne i socijalne vještine koje su nam potrebne za ličnu emotivnu i socijalnu realizaciju, da u sebi pronađemo podršku za realizaciju naših potreba, da budemo u kontaktu sa sredinom kako bismo kroz nju pronašli svoj put.

Kada je psihoterapija pravi izbor?

GESTALTZONA.ME

studio  za lični i profesionalni rast i razvoj

Kontakt:

Da li je psihoterapija izbor za nekog ili ne zavisi prije svega od razvijenog nivoa svjesnosti samog pojedinca. Neki uspiju sa poteškoćama da se izbore sami, neki su jednostavno navikli da žive sa teškoćama, dok neki treći koračaju kroz život locirajući uzroke svojih teškoća i nezadovoljstava uvijek u nekom drugom.

Istina je, ipak, da smo mi odgovorni za sebe, da je u osnovi naše egzistencije potreba za rastom i razvojem i da ne možemo da postojimo bez drugih ljudi.  Ja vjerujem u još jednu istinu, a to je da je psihoterapija  suviše dobra da bismo je koristili samo u situacijama kada osjećamo bol, patnju ili imamo problem.

Cilj geštaltističkog pristupa je da osoba otkrije, istraži i iskusi sopstveni oblik, lik i cjelinu. Ciljevi savremenog geštalta su integracija tijela, osjećanja i razuma, uzimajući u obzir bazične potrebe ličnosti u kontekstu socijalne sredine.

Geštalt teoretski integrativni pristup savjetovanju ukorijenjen je u egzistencijalnoj orijentaciji Viktora Frankla, jednog od najvećih egzistencijalističkih psihoterapeuta našeg vremena.
Prema Franklu, čak i kada nismo lično odgovorni za okolnosti u kojima se nalazimo (npr. koncentracioni logor), i dalje smo odgovorni za smisao koji pridajemo sopstvenom životu, birajući svoje stavove i svoje ponašanje u takvim situacijama.